O NAMA

Scena „Gorica“ jedino je mjesto kazališnih događanja i nezaobilazan dionik odgoja dramske publike na području Velike Gorice, grada koji broji preko 64 tisuće stanovnika. Također, s obzirom na brojna gostovanja diljem Hrvatske, edukativne programe, suradnje s drugim institucijama, otvorenost prema afirmaciji mladih glumaca i nizu osvojenih nagrada, Scena „Gorica“ u posljednje je tri godine postala vrlo važan dio hrvatske kazališne scene.

Način rada i ustrojstvo kazališta

Djelovanje Scene „Gorica“ kao gradskog kazališta započelo je 2008. godine, kada su ostvarene značajne profesionalne kazališne produkcije prepoznate od strane stručne javnosti i publike. Potaknuti snažnom potrebom građana za kulturnim sadržajima 2013. godine počinje proces produkcijsko-poslovnog restrukturiranja, a na mjesto umjetničke voditeljice Scene „Gorica“ dolazi Ines Bojanić, akademska glumica koja predlaže potpuno novu viziju kazališta, usmjerenu prema građenju i odgoju nove publike, ali i prema razvoju kazališta kao primjera izvrsnosti kazališta u najboljem smislu te riječi.

Scena „Gorica“ posluje po specifičnom poslovnom modelu, koji bi, zbog uspješnosti rada, svakako mogao poslužiti kao primjer dobre prakse u Republici Hrvatskoj i šire.

Scena „Gorica“djeluje kao sastavni programski dio Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Kao gradsko kazalište najvećim dijelom financira se iz sredstava proračuna Grada Velike Gorice.

Pri odabiru produkcijskih strategija kojima se Scena „Gorica“ vodi, u fokusu su odgoj nove publike i postizanje izvrsnosti kroz posebne programe koji otvaraju vrata kazališta, posebice djeci i mladim umjetnicima.

Edukativni programi

Uz redovan program predstava kako za odrasle, tako i za djecu, Scena „Gorica“ nastoji razvijati edukativne kazališne programe stavljajući naglasak na važnost odgoja mlade publike te na promicanje pozitivnih vrijednosti života u suvremenom okruženju.

S edukativnom predstavom „Mali Hlapić i strašni Bub“ Scena „Gorica“ gostovala je i gostuje u brojnim vrtićima i školama diljem Hrvatske, od Vukovara do Dubrovnika.
Također, važno je napomenuti kako su namjeru Scene „Gorica“ u ovom kontekstu prepoznale i druge institucije, a posebno se tu ističu Ministarstvo zdravlja te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kojasu snažno podržala navedeni projekt. Hvalevrijedna je i suradnja s Hrvatskom komorom dentalne medicine s kojom svake godine u mjesecu rujnu u sklopu „Mjeseca oralnog zdravlja“Scena „Gorica“ prikazuje predstavu u područjima od posebne državne skrbi te u područjima Hrvatske gdje je po statistici alarmantno stanje s obzirom na dentalnu higijenu u djece.

Otvaranje prostora mladim umjetnicima

Umjetničko vodstvo Scene „Gorica“prepoznalo je kod mladih umjetnika veliku potrebu za prostorom afirmacije i kreativnoga rada. Stoga je odlučeno da jedna od programskih smjernica bude upravo razvoj projekata u koje je moguće uključiti kako studente umjetničkih akademija, tako i apsolvente i netom diplomirane glumce, redatelje i dramaturge. Jedna je to od važnijih smjernica ovoga kazališta, koja će se i u budućem radu slijediti.

Osvojene nagrade od 2013.

osvojene nagrade koje su bitan čimbenik u evaluaciji rada Scene „Gorica“. Upravo su gostovanjana festivalima i osvojene nagrade najbolje priznanje radu Scene „Gorica“ i podrška razvoju kvalitete projekata koji nastaju.

2013. godine

Nagrada Teatra.hr za najbolji tekst „I živjeli su sretno…?“ dramturginje Nine Horvat i nominacija za najboljeg glumca iz istoimene predstave (Ivan Magud).

2014. godine

Festival Virkas, Virovitica– drugo mjesto na festivalu za predstavu „Kreket“ prema glasovanju publike.
Festival regionalnih kazališta „Prolog“, Sisak: nagrada publike za najbolju predstavu „Kreket“ i za najboljeg redatelja istoimene predstave;
Festival glumca, Vinkovci: nagrada Luki Dragiću za najboljeg glumca u predstavama za djecu i mlade u predstavi „Kreket“;
Međunarodni festival mladog glumca Banja Luka: nagrada Adrianu Pezdircu za najboljeg glumca večeri u predstavi „I živjeli su sretno…?“;
Nominacija za najbolji dramski tekst Kristine Gavran za tekst „Dječak koji je tražio zmaja“ prema glasovanju publike Teatar.hr;

2015. godine

Međunarodni dječji festival „Naj, naj, naj“ u GK Žar ptici: nagrada stručnog žirija za najbolju glumicu Mariji Kolb u predstavi „Dječak koji je tražio zmaja“;
Festival pučkog teatra Omišalj/Čavle: nagrada za najbolju predstavu „Sve u 3…“;
Assitej, Čakovec: za predstavu „Neispričana bajka“ nagrada za najbolju režiju Radovanu Ruždjaku; nagrada za najbolju scensku glazbu Glazbenom laboratoriju FOO-RA; nagrada za najbolje žensko glumačko ostvarenje: Aleksandra Naumov te nagrada za najbolje muško glumačko ostvarenje: Damir Klemenić
Bobijevi dani smijeha, Zagreb: za predstavu „Sve u 3…“ nagrada – specijalno priznanje
Nagrada hrvatskog glumišta: nominacija za najbolju predstavu i glumicu u kategoriji najbolje predstave za djecu i mladež – predstava „Neispričana bajka“, glumica Aleksandra Naumov.

2016. godine

Međunarodni dječji festival „Naj, naj, naj“ u GK Žar ptici: nagrada stručnog žirija za najboljeg glumca Damiru Klemeniću za uloge u predstavi “Neispričana bajka”
Festival “Novaljski trijatar” u Novalji: nagrada tročlanog stručnog žirija Sanji Drakulić za najbolju glumicu u predstavi “Sve u 3…”
Amelija ide na ples” osvojila je dvije Rektorove nagrade! Opera nastala u suradnji s Muzičkom akademijom iz Zagreba i Kazalištem Mala Scena iz Zagreba. Nagrade su dobili Aleksandra Bilanović, za ulogu Amelije, i Ante Sladoljev, pijanist.

2017. godine

Festival glumca, Vinkovci: nagrada Miji Krajcar za najbolju glumicu u predstavi „I živjele su sretno…?“;
Festival “Glumište pod Murvom” Skradin: nagrada publike za najbolju predstavu “I živjele su sretno…?”
Međunarodni kazališni festival, Priština: nagrada Miji Krajcar za najbolju glumicu u predstavi „I živjele su sretno…?“;
Festival regionalnih kazališta „Prolog“, Sisak: nagrada publike za najbolju predstavu „I živjele su sretno…?“ i za najbolju redateljicu istoimene predstave;
Nagrada hrvatskog glumišta, tri nominacije:
Za najbolju žensku sporednu ulogu: Mia Krajcar za ulogu Pepeljuge u predstavi “I živjele su sretno…?” Nine Horvat u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, Gradskog kazališta – Scena “Gorica”;
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade: Karmen Sunčana Lovrić za ulogu u predstavi “Gospođica Neću” Sunčane Škrinjarić u režiji Lea Vukelića i produkciji Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, Gradskog kazališta – Scena “Gorica”;
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA: Aleksandra Todorović za ulogu Amelije u operi “Amelija ide na ples” pod dirigentskim vodstvom Ante Sladoljeva, u režiji Frane Marije Vranković i koprodukciji Kazališta Mala scena iz Zagreba i Scene Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Značaj Scene „Gorica“ za društvenu sredinu

Iz svega navedenoga, razvidan je zaista veliki značaj Scene „Gorica“ za društvenu sredinu u kojoj djeluje.
Za samu Veliku Goricu Scena „Gorica“ predstavlja jedan od najaktivnijih kulturnih subjekata koji djeluju na području grada i okolice. Svake godine kazalište producira tri do četiri premijerna naslova, a uz vlastitu produkciju, Scena „Gorica“ domaćin je gostovanja kazališnih kuća iz Hrvatske, pa tako velikogorička publika može vidjeti najuspješnija nacionalna recentna kazališna ostvarenja.

Scena „Gorica“ od velike je važnosti i za Zagrebačku županiju. S obzirom da je najveći dio kulturne aktivnosti u ovoj regiji koncentriran u Zagrebu, Scena „Gorica“ jedan je od rijetkih kulturnih subjekata koji je aktivan dionik kulturalne decentralizacije, na čijim se daskama redovito prikazuju uspješna i kvalitetna umjetnička ostvarenja.

Isto tako, zbog svog zapaženog programa, kao i niza gostovanja i nagrada koje osvaja, Scena „Gorica“ od velike je važnosti i za kulturnu produkciju na razini Republike Hrvatske. Osobito se to odnosi na edukativni program, kao i na gostovanja.

Nizom gostovanja predstava za odrasle Scena „Gorica“ promiče suvremeno hrvatsko dramsko stvaralaštvo. Prvenstveno se to odnosi na promicanje dramskog pisma mladih hrvatskih autora, kao i na prilike za afirmaciju koje se na gostovanjima pružaju mladim redateljima, glumcima i drugim članovima autorskih timova.

U europskom kontekstu, Scena „Gorica“ može biti reprezentativan primjer gradskog kazališta koje, unatoč produkcijskim izazovima na koje nailazi, inzistira na kvaliteti dramskoga programa koji svojom inovativnošću i pristupačnošću postaje zanimljiv kulturni proizvod.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *